Lažne prijave, krađe automobila, povrede i bolesti u inostranstvu su protekle dve godine najčešći vid prevara radi naplate štete od osiguravajućih kompanija. Procenjuje se da je na ime lažnih odšteta za povrede u udesima kola isplaćeno više od 60 miliona evra, pa je zajednički fond za isplatu na osnovu autoodgovornosti gotovo prazan.

Žitelji glavnog grada i juga Srbije najveći su "piromani", dok Novosađani imaju najosetljivije vratove – takav zaključak se može izvesti na osnovu statistika sumnjivih naplata od osiguranja.
Veselin Danilovac iz osiguranja "Delta Đenerali" kaže da fondove najviše prazne oštećenja na vozilu i telesne povrede.
"Tu imamo disproporciju iznosa koji se isplaćuju u Nemačkoj za ozbiljnu telesnu povredu i za malu, jer kod nas sav novac ode na isplatu malih telesnih povreda" kaže Danilovac.
Osiguravajuće kuće upozoravaju da je svaka druga povreda u udesu lažna.
Vozači se najčešće na mestu događaja, uz evropski izveštaj, nagode o visini naknade. Po dolasku advokata, oštećenom se isplaćuje deo novca i preuzima se slučaj kako bi se za sopstven račun, sa osiguravajućom kućom nagodio o punoj naplati štete.
Najčešća je trzajna povreda vrata, za šta je u Nemačkoj odšteta 256, a kod nas do 3.000 evra.
Milan Božović iz Agencije za bezbednost saobraćaja kaže da se to u jednom slučaju radi po osnovu i sa razlogom jer se nezgoda dogodila, a u drugom slučaju postoje agencije koje koriste takav način poslovanja da bi naplaćivale trzajne povrede vrata.
"Imamo situaciju u nekim delovima Srbije gde možemo videti i mišljenja lekara koja ne odgovaraju struci, a možemo videti i mišljenja veštaka mašinske i saobraćajne struke koja, takođe, ne odgovaraju struci", kaže Božović.
Namešteni požari su proveren način da se naplatom štete nadomeste loši poslovni rezultati.
"Postoje situacije u tekstilnoj industriji kada se nalageruje mnogo proizvoda koji su izašli iz sezone ili mode i nemaju više svog realnog kupca na tržištu, da dođe do samozapaljenja tih zaliha i da one kao takve budu predmet naknade", ističe Rade Badža.
Svaka osiguravajuća kuća ima nekoliko krugova bezbednosti kako bi se zaštitila od prevara.
Ozbiljne kuće angažuju i privatne detektive ili tajne klijente. U prevarama i maštovitosti držimo korak sa svetom, a nadoknadu štete na kraju plate pošteni osiguranici kroz uvećane premije osiguranja.

| < Prethodna | Sledeća > |
|---|

Uhapšen je Dejan Petrović (41) iz Beograda, direktor TV Raj, „De Luke“ i ovlaćeno lice firme „Glob net“ iz Beograda, Mladen Stojanović (31) iz Požarevca, tehnički direktor iste televizije, kao i Rade Bisić (37) iz Beograda, jedan od rukovodilaca preduzeća „De Luka“ i „Glob net“.
Osumnjičeni se terete da su u u prvoj polovini 2010. pribavili lažnu dokumentaciju o nabavci televizijske opreme, i to za firme „De Luka“ i „Glob net“. Tu lažnu dokumentaciju su podneli i OTP banci da bi dobili kredit od 290.000.000 dinara. Da bi im odobrila kredit, banka je tražila da oni opremu osiguraju, što su oni, takođe podnoseći lažnu dokumentaciju, uradili u osiguravajućoj kući „Delta Đenerali“.
Nakon toga osumnjičeni opremu navodno daju pod zakup TV Raj, u kojoj takođe zauzimaju rukovodeća mesta. Ta televizija, inače, još nije počela s radom. Međutim, osumnjičeni su 29. decembra prošle godine policiji prijavili razbojništvo u prostorijama TV stanice, tvrdeći da im je tada ukradena sva studijska oprema. Ubrzo posle tog „razbojništva“ podneli su oštetni zahtev „Delta Đeneraliju“, zahtevajući isplatu više od 228.000.000 dinara.
U istrazi razbojništva u prostorijama TV stanice utvrđeno je da televizijska oprema nikada nije ni ušla u firme „De Luka“ i „Glob net“, pa nije mogla da bude data ni pod zakup TV Raj, a samim tim nije mogla da bude ni ukradena. Ustanovljeno je da je razbojništvo fingirano samo da bi se naplatila odšteta od „Delta Đeneralija“.
Hapšenjem osumnjičenih za pokušaj prevare nije završena istraga, jer se utvrđuje gde je završio kredit koji su podigli od OTP banke. Svoj trojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 sati i biće privedeni istražnom sudiji.